Božjakovina je staro gospodarsko dobro sa stoljetnom tradicijom poljoprivredno-stočarske, vinogradarsko-vinarske proizvodnje sa izuzetno privlačnim ambijentom kako arhitekturom zgrada, kurija i dvoraca tako i prirodnim ljepotama kraja.
Božjakovina je bila u vlasništvu raznih feudalaca i grofova, a u doba Austrougarske države bila je uzorno državno poljoprivredno dobro.
Između dva svjetska rata Božjakovina je bila centar za školovanje u poljoprivredi i domaćinstvu i ogledno dobro Poljoprivrednog fakulteta.
Vrijedno je spomenuti da je u to doba upravitelj dobra bio hrvatski književnik Slavko Kolar, a 1939. godine u Božjakovini je potpisan i sporazum Cvetković – Maček.
U Božjakovini je osnovan Agrokombinat u vrijeme Ante Todorića, a raspadom Agrokombinata poduzeće ostaje sa 1300 ha ratarske proizvodnje kao Radna organizacija.
U novu transformaciju i pretvorbu 1994. poduzeće ulazi sa 2530 ha obradivih poljoprivrednih površina i prelazi u dioničko društvo sa većinskim vlasnikom Enverom Moralićem.
Božjakovina je riješila pitanje poljoprivrednog zemljišta sa Republikom Hrvatskom Ugovorom o koncesiji na rok od 30 godina za 1259 ha poljoprivrednih površina. Od prijašnjih 2530 ha uređenog zemljišta, danas ima proizvodnju pšenice, kukuruza, ječma, soje, zobi i uljane repice na svega 1300 ha.